ANTIFAŠIZAM
Objavljeno: 15. jun 2021. | Pogledano: 192 puta
Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ( YIHR BiH ), pod pokroviteljstvom fondacije Rockefeller, sprovodi projekat „ Antifa 2.0" namijenjen podizanju svijesti o savremenim oblicima fašizma i potrebi adekvatnog odgovora antifašizma. 

Noseća aktivnost projekta je izložba edukativnog karaktera namijenjena mladim generacijama kao alat učenja i zagovaranja. Učenici III2 odjeljenja posjetili su izložbu"  Antifa 2.0 „ 27.05. 2021. godine, čije je otvaranje upriličeno u Centru za kulturu grada Mostara. Izložbu su posjetili: Brkan Amna, Čolakhodžić Amina, Kajtaz Benjamin, Kaniža Lana, Maksumić Selma, Marić Melisa, Obradović Halima, Omanović Senida, Penava Dalila, Salčin Anesa, Tojaga Dino i Trnovac Ilma. U završnoj fazi projekta raspisan je konkurs za najbolji rad  ( literarni rad, video, fotografiju ) na temu Antifašizma. Učenica III2 odjeljenja, Amna Brkan koja je pisala literarni rad na istoimenu temu izabrana je među deset najboljih.

 

                                                                         ANTIFAŠIZAM

 

Ove godine oblježavamo  76-u godišnjicu  od pobjede nad fašizmom. Deveti maj s razlogom predstavlja prekretnicu u evropskoj historiji, on nas podsjeća na izgubljene živote, na žrtve fašizma. Na taj dan, 1945.godine, evropski narodi su konačno, uz pomoć saveznika, vojno savladali fašističke projekte. Na temeljima te borbe, na isti ovaj datum pet godina kasnije udareni su temelji formiranju Evropske unije, kao najznačajnijeg mirovnog i ekonomskog projekta, zasnovanog na zajedništvu i saradnji. Ovo je datum kada trebamo podsjetiti i na dugu historiju antifašizma u Bosni i Hercegovini, utemeljenog na tradiciji zajedničkog života. 9. maj služi kao ogroman podsjetnik na masovna ubijanja i razaranja koje je svijet pretrpio u Drugom svjetskom ratu. Nakon završetka ovog stravičnog sukoba svijetu je trebalo mnogo godina da započne procese integracije i unapređenja odnosa. 9.maj se, osim pobjede nad fašizmom obilježava kao i Dan Evrope.

Sigurna sam da ste bezbroj puta dosada čuli izraz ,,antifašizam"! Šta znači antifašizam i kakvu priču krije iza sebe i svog imena ? Antifašizam podrazumijeva ustajanje protiv svih oblika ugnjetavanja, diskriminacije i nepravde, najbolje se može sažeti u jednu riječ mizantropija. Izraz je u upotrebu ušao sredinom 1920-ih godina i označavao je žestoke protivnike italijanskog desničarskog režima sprovođenog od strane zloglasnog diktatora Benita Musolinija. Antifašistička borba koja je trajala više od 20 godina i mobilisala desetine miliona ljudi, ostavila je dubok trag u društvu. Iako je ovaj pokret odnio pobjedu, prijetnja od fašizma nije nestala. I nakon pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, posljednjih godina imamo primjere buđenja fašizma, šovinizma i nacionalizma, posebno u novostvorenim zemljama Balkana. Društveni trendovi, nažalost, sve više pogoduju afirmaciji novog fašizma, nego promovišu ideje antifašizma, jednakopravnosti i liberalne demokratije. Poučeni iskustvima i greškama iz prošlosti evropskih fašističkih, nacističkih i kvislinških država, koje se ne smiju ponoviti, trebamo  reprizno ponavljati. Kada je nacistička Njemačka počela progon protiv jevrejskog naroda poznat kao Kristalna noć, počela je era diskriminacije Jevreja i drugih naroda. Iako se svijet tokom godina mijenjao, Kristalna noć nikada nije potisnuta u zaborav. Borba protiv fašizma mora biti  stalna i treba se učiniti sve kako bi se spriječio povratak fašizma. Nezamislivo je da se danas, 70 godina nakon veličanstvene pobjede nad mrakom i terorom, stidimo svog antifašističkog nasljeđa, tog dubokog humanističkog opredjeljenja i vjere u čovjeka, slobodu i ravnopravnost. Ta borba, uprkos osporavanju zagovornika fašističkih ideja na tlu bivše SFRJ, nikada neće biti zaboravljena. Poštivanje i promovisanje univerzalnih ljudskih vrijednosti u svakodnevnom životu vodi ka izbjegavanju ponavljanja negativnih pojava iz prošlosti. Prihvatanje tolerancije, ličnog i prava drugog na slobodu, život, vjeroispovijest, jednakost, humanost, dijalog, multikulturalnost kao načina života umanjuje mogućnost sukoba. Danas bi mediji trebali više da raspoznaju svaki oblik pojave fašističkog načina djelovanja. Antifašizam nije samo apsolutno dobro, javna vrlina koju treba isticati, ali je najbolji i najefikasniji u borbi protiv zla koje se nikada ne smije zaboraviti.

U nedavnoj prošlosti imali smo priliku svjedočiti i razaranju antifašističkih spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi, nažalost. U pojedinim mjestima naše države, Bosne i Hercegovine i dalje ima grafita sa fašističkim sadržajima i muralima ratnih zločinaca koji oslikavaju zgrade i javne površine. Umjesto stida i osude, pojedinci se tim grafitima još i ponose.  Poricanje, minimiziranje i glorificiranje zločina doprinosi daljnoj podjeli u društvu i podriva izgradnju mira i adekvatnog suočavanja sa prošlošću. Obrazovanje mladih ljudi ključno je za izgradnju društva u kojem ne smije biti mjesta za isključivost, netoleranciju i nasilje. Ne smijemo dozvoliti da 9.maj postane samo dan sjećanja.

 

 

 

 Još uvijek nismo naučili lekcije iz prošlosti, jer u stvarnosti ne znamo dovoljno oštro i odlučno da svakoga dana odreagujemo na ono što je neprimjereno. Pored komemoracija i poziva na važnosti očuvanja antifašističke prošlosti, važno je i kroz zakonsku regulativu što jasnije regulisati i sankcionisati svaki oblik ispoljavanja fašističkog načina djelovanja. Isticanje fašističkih simbola na javnim okupljanima treba biti dovoljan znak institucijama da zaustave eskalaciju fašističkih ideja. 

Ovaj dan treba nas potaknuti na izgradnju mira, stabilnosti, njegovanje ljudskih vrijednosti i različitosti. Samo tako možemo kreirati život bez strahova, uz međusobno poštivanje, razumijevanje i povjerenje, ali i solidarnost kao sastavni dio naše filozofije života i boriti se protiv ove društvene i političke prijetnje koja vreba.

„Najjača sredstva protiv fanatizma, mizantropije i nasilnog svjetonazora fašizma ostaju humor, opuštenost, jasnost, otvorenost, solidarna kritika, samoironija, kao i glasno smijanje među prijateljima i dobrim ljudima."

                                                                                                 (Antifašistički vodič za ljepši svijet str. 36)

 

                                                                                                                                                       Amna Brkan
                                                                                                                                      Druga gimnazija Mostar
                                                                                                                            amna.brkan2003@gmail.com

 

IZVORI:

1.     Antifašistički vodič za ljepši svijet (Rosa-Luxemburg-Stiftung, Southeast Europe, Beograd 2019., str. 36 )

2.     http://ideje.hr/antifasizam-izvan-historije-prema-obrascu-self-help-literature/

3.     https://ostranula.org/antifasisticko-nasljede-i-sta-nam-ono-znaci-danas/