TEMATSKA I MOTIVSKA RAZNOVRSNOST U NOVELAMA ALIJE NAMETKA
Objavljeno: 8. nov 2019. | Pogledano: 95 puta
Prva nagrada Harunu Šunji
Literarni rad Haruna Šunje na temu: „Tematska i motivska raznolikost u novelama Alije Nametka" osvojio je prvo mjesto na literarnom konkursu koga je povodom 8. septembra – Svjetskog dana pismenosti raspisao Pedagoški zavod Mostar.
U ovom radu predmet mog istraživanja jeste raznolikost književnih tema i motiva u opusu mostarskog pisca Alije Nametka.Alija Nametak spada u red bošnjačkih književnika koji su radili i stvarali u periodu između dva svjetska rata.To je bilo vrijeme političkih,društvenih i književnih previranja koje je ostavilo utjecaj i na prozni izraz Alije Nametka.Novi književni tokovi,moderniza-cija i utjecaji Zapada doveli su do krize identiteta Bošnjaka kao etničke grupe i njihovog vidnog nesnalaženja u novonastalim historijskim prilikama.U takvim okolnostima Nametkovo književno stvaralaštvo,nastalo tridesetih godina prošlog stoljeća,prikazat će patrijarhalno-muslimanski život u Bosni u vrijeme kada Bošnjaci agrarnom reformom gube zemljišne posjede i bivaju opterećeni nametnutim obavezama prema državi.Tematikom i bogatstvom motiva književnik oslikava složenost životnih odnosa u vrijeme historijskih previranja,ali u svoje prozne radove uvodi i bajkovite motive,kao i motive regionalnog folklora.Tako postaje hroničar jednog dramatičnog i sudbonosnog vremena kada su se u Bosni i na leđima „dobrih Bošnjana" mijenjale vlasti,kulture i civilizacije.
SVJEDOK PODNOŠENJA SUDBINE
Alija Nametak rođen je 1906.godine u Mostaru,gradu u kojem je završio osnovnu školu i gimnaziju.Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,a u periodu od 1930. do 1945.godine radi kao saradnik u časopisu „Novi Behar".Književnim radom počeo se baviti u ranoj mladosti,najprije objavljiva-njem narodnih priča i narodnih pjesama.Kao student počinje pisati novele i pripovijetke,a najznačajnije zbirke Nametkovih pripovijedaka su „Bajram žrtava","Dobri Bošnjani","Trava zaboravka","Za obraz" i „Ramazanske priče".Novele ovog književnika nastavile su pripovjedno stvaralaštvo  koje su utemeljili bošnjački preporodno-romantičarski pisci.Književni kritičari Fatima Hasanbegović i Muhsin Rizvić novele Alije Nametka svrstavaju u dva tematska kruga:1)tematski krug u kome se govori o socijalnoj drami Bošnjaka 2)lirske novele sa erotskim motivima.
Novele koje govore o socijalnoj drami Bošnjaka slikaju materijalno propadanje muslimanskih plemićkih porodica.Bošnjaci prikazani u novelama(iako potomci bivšeg plemstva)zaokupljeni su grčevitom borbom za preživljavanje i opstanak u novom vremenu.Tako će svu bijedu siromašnog sloja književnik dočarati u priči „Otrgnuti cvijet":
„Male kuće s napupčenim zidovima,kao preplašene ptice zbile se jedna uz drugu.Za tim je zidovima skriven život svih najbjednijih što na Bajram mogu djecu u jeftino odijelo ili u tanku basamu obući,gdje je meso na siniji rijedak gost i gdje kruha često nestane,a djeca zapište zgrčena po kutovima soba u kojima se vlaga penje do stropa,djeca s podbuhlim očima,rascalih škrofula,tankih cijepaca,a izvitih koljena i otečenih trbuha".
Socijalna problematika osnovni je motiv i u priči o malom čovjeku,cjeparu Ibišu,siromašnom starcu koji ponosno i dostojanstveno živi,iako je vrlo često usamljen i zaboravljen od svih.Ipak ,najupečatljivija sliku teškog života data je u noveli „Kmet",kada glavni lik Ahmet,prisjećajući se prošlih vremena otkriva sudbinu većine sunarodnika:"Ono malo što imamo bilo Božje pa naše.Otac se jednom zadužio do grla.Dvije hiljade groša.I upravo za toliko svu zemlju prodao,a sebe unajmio u kmetstvo. Isvi smo mi bili kmetovi."
Činjenica je da književnik u većini svojih novela opisuje stari patrijarhalni način života bošnjačkog naroda,ali taj prikaz svojevrsni je piščev  pokušaj da obnovi vrijednosti na kojima kojima počiva patrijarhalno,klasno organizovano društvo,a čiji bi povratak značio i ponovno uspostavljanje moralnih i etičkih vrijednosti bošnjačkog naroda.Pripovjedač i dalje ostaje sentimentalno vezan za staro vrijeme i njegove vrijednosti koje su nestale.Motivski je povezan sa zemljom i sredinom u kojoj je ponikao,tom škrtom i oskudnom Hercegovinom koju poput svojih likova ,nikad ne napušta:
„Tebi je čudno da se može u ovom kršu živjeti,gdje ne vidiš ništa dokle ti oko dopire nego kamen,go kamen.Mi se u kršu rađamo i kad mremo pod krš liježemo.Svi govorimo:nema jadnijega života od našega,a niko ne ostavlja ovo brdo tako blizu neba".
Alija Nametak je,poput Bašagića i Sarajlića,u svoj prozni rad unio i motive naslijeđene iz narodnog stvaralaštva.Elementi narodne književnosti dali su poseban pečat Nametkovom stvaranju,te pojedine novele ne egzistiraju samo kao književna ostvarenja,već nam pružaju i obilje etno-folklorističke građe.U ovom smislu posebno je zanimljiva novela „Napast"koja sadrži dijelove sevdalinke:"Kun' ga ,majko,i ja ću ga kleti/ali čekaj ja ću započeti/tamnica mu moja njedra bila/a sindžiri moje bijele ruke".
Kao i narodni pjevači,književnik idealizira ljepotu muških i ženskih likova i otkriva etnopsihološke crte muslimanskog naroda izražene u narodnim legendama i praznovjerju.Novela „Trava zaboravka" pravi je primjer i motivski je vezana za narodnu anegdotu o travi zaboravki „koju niko nije vidio,ali kad čovjek na nju nagazi,zaboravi gdje je i na kojem je kraju svijeta".
Za razliku od priča koje su uokvirene stvarnošću,u djelu nalazimo i motive bajke.Takvi motivi zastupljeni su u noveli „Ispod planinskih vrhova" u kojoj je glavni lik ljudeskara Mujo,za kojeg se vezala priča da je sin čobanice i šumskog medvjeda.Međutim,književnik ne poštuje ustaljeni kliše bajke.Motivi fantazije javljaju se i u pričama „Igman Alija" i „Tražio ikbala",ali se od forme bajke odstupa pričanjem u prvom licu i psihološkim nijansiranjem likova.
U prve četiri zbirke novele nudi se najveća zastupljenost folklornih motiva,te nas pripovjedač upoznaje sa običajima iz različitih životnih sredina,gdje značajno mjesto zauzimaju sijela,jela,momački i djevojački sastanci,običaji vezani za opremanje mejita,ukop i dženazu.
Folklorizam upotrijebljen u djelima vrlo često je piscu pripisivan kao negativan.Fatima Hasanbegović je istražujući Nametkovo književno djelo zapisala i sljedeće:"Folklorizam i folklorni motivi nisu plod odsustva umješnosti pisca da se izrazi na samosvojan način.Cilj im je vjerodostojno predstavljanje bošnjačkog svijeta i njegovih istančanih moralno-religijskih i etičkih nazora koje pisac ozuzetno cijeni".